baner2
Svakog jutra u 8.30 na radiju BIR

Subotom u 10h > Emisija VRTEŠKA sa Sabinom Čukle, Radio Konjic

još nešto....

AddThis

Blagodati čitanja knjiga

Već su stari Grci vjerovali u ljekovitu moć čitanja, stoga je razumljivo da su iznad vrata biblioteka stavljali natpis ''ljekovito mjesto za duše''. Uvijek sam smatrala da je prostor ispunjen knjigama, u kojem vidimo ljude zadubljene u nove svjetove, slovima otključane, kao jedan dio nebeskih vrtova obećanih u svetima knjigama onima koji budu njegovali sklad među ljudima, a naučna istraživanja su pokazala da čitanje knjiga ima veze s osjećajem duhovnog rasta. Možda zato što je knjiga naš najbolji prijatelj koji ne oduzima naše vrijeme, nego ga bogati novim idejama i podsticajima za razmišljanje!?
U savremenoj historiji liječenje knjigama prvi put je primjenjeno tridesetih godina prošlog stoljeća, a poslije Drugog svjetskog rata dobija naučnu potvrdu pošto su stručnjaci dokazali da su se ranjeni vojnici koji su čitali knjige da bi skratili vrijeme mnogo brže i uspješnije oporavljali od onih koji nisu željeli da budu u društvu knjiga.
Tada je ustanovljeno da književna djela imaju vrlo jako djelovanje na čitaoca, čak jače od mnogih medikamenata, a psihijatri su pronašli način kako da to usmjere ka osnovnom cilju terapije - ozdravljenju. Bogato iskustvo koje se stiče uživljavanjem u likove budi izuzetno snažne emocije, podstiče maštu i proširuje vidike, odnosno pomjera naše mentalne granice kojima smo ograničeni zbog neznanja, predrasuda, uticaja okoline ili ustaljenih društvenih stavova.
U realnom životu, sve doživljavamo lično, tako da ne možemo da budemo sasvim objektivni u vezi s onim što nam se događa. Osoba koja čita, čak i kada je subjektivno vezana za svoj omiljeni lik iz knjige, ipak zadržava objektivnost i radnju posmatra sa strane. Na taj način ima pravedniji i širi uvid u ponašanje, motive i osobine likova u priči, te čitajući sazrijeva i kao ličnost.
Naučnici tvrde da je čitanje najbolji lijek za opuštanje i oslobađanje od stresa. Čitanje je efikasnije od slušanja muzike, šetnje ili sporta, a samo šest minuta čitanja smanjuje nivo stresa za dvije trećine.
Oslobađajući se stresa naš mozak se koncentriše na čitanje i smanjuje napetost u mišićima i srcu. Mnogi smatraju da čitanje samo odvlači pažnju, ali to je, zapravo, aktivan rad mozga i mašte jer riječi na stranicama stimulišu kreativnost i navode nas da uđemo u ono što zovemo povišeno stanje koncentracije. Čak i kad čitamo istu knjigu po drugi put, iskustvo je koje ne umanjuje intelektualni užitak. Naime, istraživanje s Univerziteta Washington pokazalo je da čitanje knjige po drugi put pruža intenzivnije iskustvo jer se više emotivno povezujemo s likovima, te smo više koncentrisani na osjećaje prema sadržaju nego na događaje i njihov slijed.
Danas je biblioterapija (terapija čitanjem) sastavni dio skoro svakog psihoterapeutskog pravca. Biblioterapeut ili onaj koji nas uvodi u svijet čitanja kao u proces izlječenja tj. oživljavanja duha nakon iscrpljujućeg lutanja u tami bez svjetiljke koja bi nam ukazala na pravi put, ima pristup koji najčešće uključuje konkretne primjere s kojima se pacijent može poistovijetiti. Stručnjaci ukazuju da takav terapeut mora biti stabilna osoba, istinski zainteresovana za druge, sposobna da suosjeća s drugim ljudima jer on posreduje u ponovnom zbližavanju dva prijatelja - čovjeka i knjige.
Šta reći za kraj, osim da se svakodnevno sjetimo uzeti “(pro) pisani lijek” i da se družimo s ljudima koji će nas nadahnuti i znati pokrenuti najljepše slike u nama.

Aida Tule

Rad objavljen u Bosanskoj Sumejji, maj 2012.

Obavijesti me!